Evropa pokriva budžetski minus

Bez autora
May 31 2011

Od jeseni Srbija će prvi put u svojoj novijoj istoriji emitovati obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu. Na evropskim berzama pojaviće se naši zapisi u vrednosti od 700 miliona evra. Novac prikupljen na ovaj način poslužiće za pokriće minusa, baš u iznosu koji budžetu nedostaje nakon neuspele prodaje akcija „Telekoma Srbija“. Uz emitovanje zapisa u dinarima i indeksiranih u evrima biće dovoljno novca za pokrivanje svih potreba državne kase do kraja godine, pa čak i da se prenese u sledeću godinu. Interesovanje potencijalnih investitora za „evrobond“ obveznice veoma je izraženo. Ovo je dobar trenutak da Srbija izađe na međunarodno finansijsko tržište. Procedura izbora savetnika za emisiju evroobveznica je u toku. Obavljaju se razgovori sa bankama, tako da ćemo u septembru imati zatvorenu konstrukciju.

Evropa pokriva budžetski minusOd jeseni, kako najavljuju iz Uprave za javni dug, Srbija će prvi put u svojoj novijoj istoriji emitovati obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu.

Na evropskim berzama pojaviće se naši zapisi u vrednosti od 700 miliona evra. Novac prikupljen na ovaj način poslužiće za pokriće minusa, baš u iznosu koji budžetu nedostaje nakon neuspele prodaje akcija „Telekoma Srbija“.

Uz emitovanje zapisa u dinarima i indeksiranih u evrima, kako kažu u Upravi za javni dug, biće dovoljno novca za pokrivanje svih potreba državne kase do kraja godine, pa čak i da se prenese u sledeću godinu.

- Interesovanje potencijalnih investitora za „evrobond“ obveznice veoma je izraženo - kaže Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

- Ovo je dobar trenutak da Srbija izađe na međunarodno finansijsko tržište. Procedura izbora savetnika za emisiju evroobveznica je u toku. Obavljaju se razgovori sa bankama, tako da ćemo u septembru imati zatvorenu konstrukciju.

Država se u proteklih pet meseci zadužila za gotovo 1,4 milijarde evra prodajom zapisa, što u dinarima, što onim vezanim za evro. Za banke, domaće i strane investitore ovo je pravi biznis, jer je zarada na dinarskim obveznicama oko 13 odsto, a na vrednosnim hartijama vezanim za valutu od 4,48 do 5,95 odsto. Budžetska rupa će ove godine najvećim delom biti pokrivena zaduživanjem. Pored deficita moraju se pokriti i potrebe za refinansiranjem glavnice postojećih dugova, jer nema viška prihoda u odnosu na rashode.

Nema uvećanja duga

Dugovi se refinansiraju novim zaduživanjem, ali u ovom slučaju nema povećanja javnog duga, jer se novo zaduživanje koristi za plaćanje postojećih dugova.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik