Od jeseni Srbija će prvi put u svojoj novijoj istoriji emitovati obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu. Na evropskim berzama pojaviće se naši zapisi u vrednosti od 700 miliona evra. Novac prikupljen na ovaj način poslužiće za pokriće minusa, baš u iznosu koji budžetu nedostaje nakon neuspele prodaje akcija „Telekoma Srbija“. Uz emitovanje zapisa u dinarima i indeksiranih u evrima biće dovoljno novca za pokrivanje svih potreba državne kase do kraja godine, pa čak i da se prenese u sledeću godinu. Interesovanje potencijalnih investitora za „evrobond“ obveznice veoma je izraženo. Ovo je dobar trenutak da Srbija izađe na međunarodno finansijsko tržište. Procedura izbora savetnika za emisiju evroobveznica je u toku. Obavljaju se razgovori sa bankama, tako da ćemo u septembru imati zatvorenu konstrukciju.
Od jeseni, kako najavljuju iz Uprave za javni dug, Srbija će prvi put u svojoj novijoj istoriji emitovati obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu.
Na evropskim berzama pojaviće se naši zapisi u vrednosti od 700 miliona evra. Novac prikupljen na ovaj način poslužiće za pokriće minusa, baš u iznosu koji budžetu nedostaje nakon neuspele prodaje akcija „Telekoma Srbija“.
Uz emitovanje zapisa u dinarima i indeksiranih u evrima, kako kažu u Upravi za javni dug, biće dovoljno novca za pokrivanje svih potreba državne kase do kraja godine, pa čak i da se prenese u sledeću godinu.
- Interesovanje potencijalnih investitora za „evrobond“ obveznice veoma je izraženo - kaže Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.
- Ovo je dobar trenutak da Srbija izađe na međunarodno finansijsko tržište. Procedura izbora savetnika za emisiju evroobveznica je u toku. Obavljaju se razgovori sa bankama, tako da ćemo u septembru imati zatvorenu konstrukciju.
Država se u proteklih pet meseci zadužila za gotovo 1,4 milijarde evra prodajom zapisa, što u dinarima, što onim vezanim za evro. Za banke, domaće i strane investitore ovo je pravi biznis, jer je zarada na dinarskim obveznicama oko 13 odsto, a na vrednosnim hartijama vezanim za valutu od 4,48 do 5,95 odsto. Budžetska rupa će ove godine najvećim delom biti pokrivena zaduživanjem. Pored deficita moraju se pokriti i potrebe za refinansiranjem glavnice postojećih dugova, jer nema viška prihoda u odnosu na rashode.
Nema uvećanja duga
Dugovi se refinansiraju novim zaduživanjem, ali u ovom slučaju nema povećanja javnog duga, jer se novo zaduživanje koristi za plaćanje postojećih dugova.